Dodaci prehrani za našu kožu

Dodaci prehrani za kožu pomažu ukoliko našu prehranu nikako ne možemo prilagoditi našim potrebama i potrebama naše kože. Nisu zamjena za kvalitetne obroke pune hranjivih tvari ili prosječnih 2 litre vode koliko nam dnevno treba, ali mogu pomoći.

Broj pretilih stanovnika Hrvatske je iznad europskog prosjeka i u stalnom je porastu, a apsurdno je da smo uz to i pothranjeni, odnosno, ne unosimo dovoljno hranjivih sastojaka (osim kalorija), koje podržavaju zdravlje našeg tijela. Naša koža, kao naš najveći i najvidljiviji organ može patiti i zbog toga. Ukoliko nismo u stanju ili prilici unositi u svoje tijelo balansirane obroke koji se sastoje od bjelančevina, složenih ugljikohidrata, kuhanog i svježeg povrća, te ne unosimo u sebe svježe sezonsko voće, sjemenke i orašaste plodove (što nije tako teško, traži samo malo organizacije), možemo si pomoći nekim dodacima prehrani.

Ustvari, najbolje da počnemo sa sjemenkama, one mogu biti dodatak prehrani. Mješavina sirovih (ne prženih i ne slanih) suncokretovih i bundevinih sjemenki mogu biti ukusan međuobrok, dodatak salati ili grickalica. Možemo ih stalno nositi sa sobom, ali pazimo da ne pretjeramo, ipak su bogate mastima. Sadrže željezo i cink, ali omega-3 i omega-6 masne kiseline koji su snažni alati u borbi u već unaprijed izgubljenoj bitci s prirodnim propadanjem kože. No, time ga barem možemo usporiti. Osim ovih sjemenki, pomoći će nam i lanene, te djevičansko maslinovo i nerafinirano kokosovo ulje.

Kad smo već kod propadanja kože, a o tome se ovdje radi, antioksidansi u našoj hrani i naši dodacima prehrani su ono što trebamo tražiti. Osim što će nam ta imenica biti vodilja u pretraživanju proizvoda, među kojima ima ozbiljnih razlika u kvaliteti, neka nam vodilja bude i spoznaja da ono što tražimo ima samo u biljkama i da je plave, zelene, crvene i ljubičaste boje. Ako ih već ne jedemo (što je ukusnije i jeftinije), onda barem potražimo dodatke prehrani koji sadrže ekstrakte crnog grožđa, suhih šljiva, grožđica, borovnica, kupina, aronije, brusnice, maline, špinata, kelja, ribzla, šipka, kurkume, đumbira i origana. Sve navedene namirnice su jaki antioksidansi i pomažu u borbi protiv slobodnih radikala koji štete našoj koži.

Grupe namirnica na koju bismo još trebali posebno obratiti pažnju su alge i klice. Njih možemo naći kao dodatke prehrani, poput praha slatkovodne klorele koja dolazi iz Istočne Azije ili praha također slatkovodne spiruline koja dolazi iz Srednje Amerike. Njih uz prah ječmene trave ili pšenične trave možemo uzimati u voćnim ili povrtnim sokovima, za doručak li u međuobroku.

Što god je dobro za naše tijelo, dobro je i za našu kožu. Optimalna količina sna, dovoljno tekućine i pravilna, balansirana prehrana, bez toksina, su najbolja prevencija protiv bolesti te garancija zdravlja i dugovječnosti našeg tijela i svih naših organa, uključujući i najveći.

I.P.