Ljekovito bilje u našoj svakodnevici
S prilično velikom sigurnošću možemo tvrditi da svatko od nas u domu u nekom obliku koristi i skladišti ljekovito bilje. Možda samo kao suho začinsko bilje, poput sveprisutnih peršina ili origana, ali ono je tu, u našoj svakodnevici.
Sretniji od nas imaju komad vrta u kojem mogu posaditi ružmarin, smilje, matičnjak, metvicu, korijander ili lavandu. Na odjelima voća i povrća u većim dućanima nalazimo svjež začinsko bilje u tegli koje možemo držati u kuhinji i koristiti u pripremi jela. Smatramo da je njihova upotreba u pripremi jela nužna, jer, ne samo da ih čini ukusnijima, nego, daje nam prijeko potrebne fitonutrijente, koji pomažu u regulaciji puno procesa u našem organizmu. Te tvari, između ostalih, čine i biljku ljekovitom.
Većina biljaka posjeduje neka ljekovita svojstva, no potrebno je poznavati najbolji oblik i doze u kojima ih možemo uzimati. Za početak se možemo informirati o svojstvima biljaka koje nas okružuju i koje susrećemo svaki dan. Spomenuto začinsko bilje je odličan primjer, ali valja provjeriti ljekovita svojstva voća, povrća, ostalih začina i orašastih plodova. Njihov redovan i balansiran unos u organizam nam može donijeti puno toga dobroga.
Iako treba težiti znanstvenim izvorima i zdravstvenim institucijama kao izvorima provjerenih informacija, par dobrih i stručnih knjiga o ljekovitim svojstvima biljaka i namirnica bit će dobar početak na kojem možemo dobiti opće informacije. Unositi ih možemo umjereno u redovnoj prehrani ili kao preparate, čajeve ili tinkture, te za vanjsku upotrebu kao macerate. Riječ je o jednostavnim procesima koji se u svim civilizacijama primjenjuju već tisućljećima.
Kada steknemo iskustvo i sigurnost u upotrebi biljaka koje susrećemo svakodnevno, možemo krenuti istraživati koje se biljke nalaze u prirodi oko nas, na našim poljima i u našim šumama. Ovdje zaista moramo biti sigurni što radimo, kako ne bismo umjesto korisne biljke koristili nešto što će nam štetiti. Stručna literatura će nam tu koristiti, ali dobro je imati pri ruci nekoga stručnoga i iskusnoga koga možemo pitati. Manju količinu takvog bilja ćemo moći odmah iskoristiti, a za čuvanje ćemo ga osušiti na suncu ili na zraku. Ukoliko nismo sigurni, uvijek možemo na našim tržnicama (na svakoj ima bar jedan štand s ljekovitim biljem i čajevima) potražiti ono što nam treba i s njime dalje raditi ono što želimo.
Predložene recepture su samo ideje i poticaj vama kako se možete kreativno izražavati u svojoj kozmetičkoj kuhinji. One nisu medicinski savjeti ili profesionalna kozmetika. Uvijek provjerite izvor sirovine koju stavljate na kožu, njen rok trajanja, eterična ulja ne koristite bez prethodne konzultacije s aromaterapeutom. Ne pretjerujte s upotrebom sode bikarobne i abrazivnih čestica na koži, jer možete iziritirati kožu. Osjetljiva koža ili koža koja ima dermatitis, seborejični ili atopijski, rozaceu, akne i reaktivnu kožu ovakve recepture treba izbjegavati i koristiti samo provjerenu, profesionalnu kozmetiku, poput SAN prirodne kozmetike.
I.P.
Nema komentara