Arganovo ulje

Arganovo ulje, nazvano „marokansko tekuće zlato“ se dobiva iz orašastog ploda stabla Argania spinosa L. porijeklom iz sjeverne Afrike.

Arganovo drvo je na području jugozapadnog Maroka endemska vrsta, „arganova šuma“ veliki biotop, koji s obzirom na široku uporabu i paletu proizvoda od arganovog drveta te rezitentnost na suše ima važnu agro-ekonomsku funkciju.
Terapeutski učinci konzumacije arganovog ulja zabilježeni su među domorodačkim Marokancima i istraživačima prije više od osam stoljeća, međutim dugo vremena ono nije ozbiljnije istraživano. Tradicionalno je najpoznatije njegovo kardioprotektivno djelovanje te uporaba kod infekcija kože. Kemijski sastav arganovog ulja pokazuje dominaciju nezasićenih masnih kiselina, oleinske i esencijalne linolne kiseline, ali sadrži i do 20% zasićenih masnih kiselina (palmitinska i stearinska kiselina), što upućuje na njegovu veću stabilnost kod oksidacije od nekih drugih biljnih ulja.
U manjem udjelu sadrži polifenolne spojeve, među kojima su najzastupljenije vanilinska, siringinska i ferulična kiselina, zatim karotene, tokoferole, sterole, skvalen i triterpenske alkohole, koji doprinose korisnim učincima arganovog ulja na zdravlje i kožu. Glavni prisutni steroli su shotenol i spinasterol.
Ulje sadrži i značajan udio saponina, koji imaju antiviralna i antioksidativna svojstva te je njihova uloga u kozmetici dobro istražena. Zahvaljujući sposobnosti hvatanja slobodnih radikala jedna od glavnih moleukla zaslužnih za zaštitni učinak je svakako i gama tokoferol.
Arganovo ulje je cijenjeno u kozmetici i relativno skupo, rabi se za revitalizaciju i hidrataciju suhe kože, kao „anti-age“ ulje, za pomoć kod akni, za njegu kose itd.